Happy Birthday Burgenland
  • Home
  • Projekte
    • 100 Jahre - 100 Minuten
    • Blitzlichter der Geschichte >
      • Heimatschein
      • Besatzungszeit
      • Grenzgeschichten 1956-1989
      • Ich musste mich im Keller verstecken
      • Wirtschaftlicher Wiederaufbau
      • 1921 - Jahr der Entscheidung
      • Fundstücke - Vom Weltkrieg auf den Dachboden
      • Oberpullendorf
      • Auswanderung - Kanada
      • Erster Weltkrieg
      • Zweiter Weltkrieg Josef Niessler - 1912-1943
      • Auswanderung - Nie wieder Bananen
      • Feldpostkarte - Valentin Scheiber, 1942
      • Loretto 1945
      • Zweiter Weltkrieg - Geschichten von Überlebenden
    • Burgenländische Musikschaffende
    • Fannys Brief von 1921
    • Pannonisches Lesezeichen
    • Tausend und ein Burgenlandkipferl
    • Top 10 - Burgenländische Speisen
    • Burgenländische Speisen To Go
    • Schrift ohne Stift
    • 100Jahre-100Bilder
  • Das sind wir
  • Wanderausstellung

Gekochte Geschichten
​100 Jahre KOCHEN - ESSEN - LEBEN

Gradišćanski Hrvati

10/10/2018

0 Kommentare

 
Bild

Hi! Zdravo! Ja sam Neli. Zapravo se zovem Nediljka. Jako neobično ime, ča ne?
 Ja sam Gradišćanska Hrvatica i Austrijanka. Ča je to i kako to more bit?

Pripadam narodnoj grupi Gradišćanskih Hrvatov. Mi smo narodna grupa ka živi ne samo u Gradišću nego i prik granic i to u Ugarskoj i u Slovačkoj.
Naše ime smo dobili 1921. ljeta od našega znamenitoga znanstvenika i rodoljuba Mate Meršić-Miloradića. Gradišće je „najmladje dite“ Austrije.
Odakle smo došli?
 

Naša stara domovina to su Hrvatska i Bosna. Ne zna se točno. Povjesničari tvrdu da su naši praoci došli iz krajin izmedju dvih velikih rijekov, a to su krajine izmedju Une i Kupe.
U 16. stoljeću naselili su se Gradišćanski Hrvati u dva veliki vali. Bižali su iz stare domovine zbog bojev s Osmanci, zbog betegov (kuga, kolera...) i zbog velike gospodarstvene krize. Naši praoci su bili bigunci.
Bigunci? Da, točno. Ov pojam je od 2015. ljeta u našem žitku stalno prezentan.
Dakle naši preoci su bili preseljeniki ki su se selili „trbuhom za kruhom“. Zvali su je grofi, čije gospošćine su bile puste, da obdjelaju lapte i napunu njihova sela žitkom.
Naši praoci su si iz stare domovine sobom zeli svoj jezik, svoju vjeru i kulturu. 
Stoljeća dugo su bili vezani uz grudu. To znači da su bili najvećim dijelom seljaki. Tako su si obdržali svoju vjeru, svoj jezik i svoju kulturu.
U toku industrijalizacije došlo je do asimilizacije. Jezik se je sve već izgubio.
Uživamo u Austriji manjinska prava, ka su zaključena u državnom ugovoru u St. Germain-u iz ljeta 1919., i u državnom ugovoru iz ljeta 1955.
​
Mi Gradišćanski Hrvati imamo mnoge folklorne grupe, jačimo svoje jačke i gajimo svoje običaje.
Ali tako staromodni opet nismo. Imamo i moderne pop i rok grupe, kot su to na primjer: Bruji, Paxi, Elektrikeri, Turbokrowodn, Stara Škola... Pojam „Krowodnrock“ se je već etablirao kod nas u Gradišću i je poznat prik granic. Nadalje imamo i tamburaške sastave, kot naprimjer Šetnja, Lole, Tambećare...
Da dojdemo ponajzad mojemu imenu. Nedilja je dan Gospodinov. Ja sam si ime doprimila.
Mislim da sada znaš, zač mi je tako ime?
​
Neli Zvonarits, školarica 2b. razreda HLW Theresianuma, Željezno
 
 
​
0 Kommentare



Hinterlasse eine Antwort.

    Autor

    Wir sind SchülerInnen des Theresianums Eisenstadt und besuchen derzeit die 4A HLW. Im Zuge des Kulturmanagement- und UDLM-Unterrichts haben wir diesen BLOG erstellt.

    Archiv

    November 2018
    Oktober 2018
    September 2018

    Kategorien

    Alle

    RSS-Feed

Powered by Create your own unique website with customizable templates.
  • Home
  • Projekte
    • 100 Jahre - 100 Minuten
    • Blitzlichter der Geschichte >
      • Heimatschein
      • Besatzungszeit
      • Grenzgeschichten 1956-1989
      • Ich musste mich im Keller verstecken
      • Wirtschaftlicher Wiederaufbau
      • 1921 - Jahr der Entscheidung
      • Fundstücke - Vom Weltkrieg auf den Dachboden
      • Oberpullendorf
      • Auswanderung - Kanada
      • Erster Weltkrieg
      • Zweiter Weltkrieg Josef Niessler - 1912-1943
      • Auswanderung - Nie wieder Bananen
      • Feldpostkarte - Valentin Scheiber, 1942
      • Loretto 1945
      • Zweiter Weltkrieg - Geschichten von Überlebenden
    • Burgenländische Musikschaffende
    • Fannys Brief von 1921
    • Pannonisches Lesezeichen
    • Tausend und ein Burgenlandkipferl
    • Top 10 - Burgenländische Speisen
    • Burgenländische Speisen To Go
    • Schrift ohne Stift
    • 100Jahre-100Bilder
  • Das sind wir
  • Wanderausstellung